Predstavljanje knjige „Rat nakon rata 1945. - 1951. Kazneni progoni jataka protukomunističke gerile u Hercegovini“ autora dr. sc. Hrvoja Mandića održano je u ponedjeljak u Posušju.
Mnogi će možda reći da se nema smisla vraćati u prošlost s mnogim temama i oda ih treba ostaviti u prošlosti. No, teme koja ova knjiga donosi su prošlost koja još živi. Više je razloga, prošlost je to koja nam nije daleka, prošlost je to koja ima još uvijek žive svjedoke, prošlost je to gdje su mnogi od izgubili bliske članove obitelji, ali iznad svega to je prošlost u kojoj istina nije dobila svoju zadovoljštinu. Upravo zato se njoj često vraćamo.
Knjiga koja je predstavljena svojevrsni je nastavak istraživanja na autorovu prvu knjigu „Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću“. „S tom prvom knjigom sam obradio razdoblje do 1945. godine, a ova knjige počinje s lipnjom 1945. godine do 1951. godine do kada je ubijen posljednji pripadnik hrvatske protukomunističke gerile na teritoriju Širokog Brijega. Ovo je svojevrsno istraživanje poraća. Knjiga je prva sinteza u hrvatskoj historiografiji o jatacima protukomunističke gerile, jer do sada je bio glavni motiv hrvatskih povijesničara bilo istraživanje isključivo hrvatske protukomunističke gerile. Jatake bi se tu malo nešto spomenulo, a jataci su zapravo bili srž otpora. Kad je jugoslavenski represivni aparat odnosno UDB-a slomila jatake tada su pripadnici hrvatske protukomunističke gerile ubijani i zatvarani jedni za drugim“, kazao nam je autor Mandić.
Knjiga koja je predstavljena obradila je samo dio jataka. „U knjizi je svega 540 dosjea jataka, a 70 posto jataka su činile hrvatske žene, hrvatske majke, hrvatske zaručnice, hrvatske sestre pripdanika oružanih snaga NDH, koji su se skrivali po šumama, gorama, planinama da bi spasili goli život. Jatakinje, odnosno pomagačice su bile one žene koje su davale hranu, vodu, odjeću,... Neke su davale informacije, neke su se i jače zaigrale u jači otpor da bi njihovi očevi, braća, zaručnici, muževi preživjeli. Koliko je jak taj otpor bio pokazuje činjenica da prema popisu državne službe sigurnosti u Sarajevu od 1945. do 1959. godine osuđeno je 12 863 jataka na montiranim komunističkim procesima na različite zatvorske kazne. U mojoj knjizi ih je samo 540. To znači da nam slijedi još puno istraživanja“, kazao je Mandić koji je pak u svom izlaganju iskazao divljenje svim tim snažnim ženama koje su iznijele jako veliki teret poslijeratnih prilika uglavnom bez svojih najbližih muških članova obitelji. „Mučna i teška svjedočanstva govore o patnjama tih žena. To su bile teške sudbine mnogobrojnih mučenja. No, unatoč tome one su se borile i opstale“, kazao je Mandić.
Govoreći pak i izvorima istraživanja, Mandić je istaknuo da je knjiga nastajala punih deset godina. „Dokumente sam skljupljao punih deset godina. Imao sam sreću jer mi je pokojni Zvonimir Mucić udijelio gradivo hrvatskih političkih zatvorenika, pa sam imao na osnovu čega pisati. No, to je bila sam nit. Trebalo je tražiti i tkati puno niti da bi došao do još bilo kakve knjige. Iako mi se činilo da je tema lokalna, ona ipak nadilazi lokalno. Tema je ovo za prostor cijele bivše Jugoslavije jer je upleteno puno ljudi s područja cijele bivše države koji su tu sudjelovali u zločinima“, kazao je Mandić.
Knjiga donosi zanimljive dosad neobrađene teme u kojoj će mnogi prepoznati priče o sudbini svojih predaka, rođaka i susjeda.
Knjiga donosi prikaz djelovanja komunističkog represivnog aparata protiv jataka koji su pomagali pripadnicima hrvatske protukomunističke gerile. Ono što daje dodatnu simboliku i značaj komunističkom otporu jest činjenica da su srž jataka činile žene, odnosno majke kojima su supruzi i sinovi ubijeni kao pripadnici Oružanih snaga NDH na Bleiburgu i križnome putu, te djevojke pripadnika protukomunističke gerile koji su se skrivali u planinama i šumama, kao i njihove sestre. Knjiga iznosi svjedočenja jatakinja koje su na okrutan način bile mučene u komunističkim zatvorima poput Ćelovine (zatvor Okružnog suda u Mostaru) i Kazneno-popravnog doma Zenica (KPD), a neke su bile i ubijene.
Pored prikaza komunističkog terora prema civilnom hrvatskom stanovništvu i bivšim pripadnicima oružanih snaga NDH, a posebno prema potencijalnim jatacima, knjiga donosi i uvid u oružane akcije komunističkih vlasti protiv hrvatske gerile i sudske procese, kao i pregled pripadnika UDB-e koji su progonili, te imena jataka po općinama (Široki Brijeg, Čitluk, Ljubuški, Grude, Posušje, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Mostar, Konjic, Jablanica, Rama, Čapljina, Stolac i Neum).
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
Najnovije vijesti
