Oporavak nakon ugradnje endoproteze kuka, koljena i rehabilitaciji nakon prijeloma liječenih gama klinom tema je u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, zahvati koji vraćaju pokret, smanjuju bol i poboljšavaju kvalitetu života,... No, pravi posao počinje tek nakon operacije – uz fizioterapeuta, upornost i puno strpljenja. Kako taj put izgleda od prvog koraka do povratka punoj funkciji – saznat ćemo kroz razgovor s našim gostom, fizioterapeutom Danijelom Bobanom.
RP: Koliko su danas česte operacije ugradnje endoproteze kuka i koljena?
Danijel Boban: Za BiH nemamo točan podatak, ali u Hrvatskoj se godišnje napravi više od 6 tisuća operacija kuka i oko 4 tisuće operacija koljena. Zbog starenja populacije i povećane fizičke aktivnosti u starijoj dobi, broj tih zahvata stalno raste. Ujedno, zahvaljujući modernoj kirurgiji i boljoj rehabilitaciji, pacijenti se sve brže vraćaju normalnom životu.
RP: Što se zapravo događa kod ugradnje endoproteze kuka, koljena i što je gamma klin?
Danijel Boban: Operacijom se oštećeni dijelovi zgloba uklanjaju i zamjenjuju umjetnim komponentama. Gamma klin ortopedski implantat (instrument) koji služi za intramedularnu fiksaciju prijeloma proksimalnog dijela bedrene kosti, omogućavajući dinamizaciju prijeloma i minimizirajući invazivnost postupka. To je medicinsko pomagalo koje ortoped propisuje za liječenje određenih vrsta prijeloma, pružajući sigurnu i učinkovitu opciju za oporavak pacijenta. To omogućuje bezbolno kretanje, ali sam zahvat dovodi do velikog gubitka mišićne snage i propriocepcije, odnosno osjećaja ravnoteže i kontrole pokreta.
Zato rehabilitacija nije samo „vježbanje“, nego obnova cijelog pokreta tijela.
RP: Kako u fizioterapiji izgleda prvi tjedan nakon operacije?
Danijel Boban: Prvih nekoliko dana su ključni. Osoba uči pravilno sjediti, ustajati i hodati s hodalicom. Postoje stroga pravila. Naprimjer, ne smije savijati kuk više od 90 stupnjeva, ne smije križati noge niti sjediti na niskim stolicama. Cilj je spriječiti iščašenje endoproteze i potaknuti cirkulaciju.
RP: Kad počinje „pravo“ vježbanje?
Danijel Boban: Već drugi dan. Lagane izometričke kontrakcije, pokreti stopala, vježbe disanja koje su posebno važne zbog prvencije upale pluća. Nakon 7 do 10 dana počinje jačanje mišića bedra i stražnjice (stražnje lože), te vježbe ravnoteže. U drugom tjednu uvodimo hodanje uz pomagala – štake ili hodalicu. Upravo takvi primjeri pokazuju koliko je važna motivacija i povjerenje. Mi fizioterapeuti učimo pacijente da se ne boje pokreta.
RP: Kad se pacijent obično vraća normalnim aktivnostima?
Danijel Boban: Nakon dva do tri mjeseca može normalno hodati, a rekreativne aktivnosti poput vožnje bicikla, laganog planinarenja ili plivanja moguće su nakon četiri do šest mjeseci.Uvijek kažem da brzina oporavka ovisi o disciplini, ne o dobi.
RP: Idemo sada na koljeno. Često čujemo da je oporavak nakon koljena teži nego nakon kuka. Zašto?
Danijel Boban: Zato što koljeno ima složenu mehaniku i osjetljiv je zglob. Najčešći problem je ukočenost: koljeno se teško savija, a to je ključno za normalan hod. Zbog toga rehabilitacija mora početi odmah, već prvi dan nakon operacije.
RP: Kako izgleda taj početak?
Danijel Boban: Prvo se radi pasivno pokretanje, lagano savija i ispravlja koljeno bez naprezanja. Istovremeno se rade izometričke kontrakcije kvadricepsa, vježbe za cirkulaciju i prevenciju tromboze. Nakon tjedan dana počinje aktivno vježbanje – jačanje mišića, istezanje, tretman ožiljka.
RP: Spomenuli ste tretman ožiljka. Koliko je to važno?
Danijel Boban: Tretman ožiljka je od iznimne važnosti. Mnogi pacijenti zanemare ožiljak, ali ako ostane zadebljan i tvrd, ograničava fleksiju koljena. Zato se terapijom i mobilizacijom ožiljka sprječava prianjanje tkiva i poboljšava pokretljivost. Jednom sam imao pacijenticu čiji je napredak sporo išao, a razlog zadebljan ožiljak. Na kraju je bilo potrebno operacijski odstarniti višak zadebljane kože kako bi uspješan bio rehabilitacijski dio kod fizioterapeuta.
RP: Kada osoba ponovno hoda bez štaka?
Danijel Boban: Najčešće između šestog i osmog tjedna, ovisno o snazi mišića. Ali rehabilitacija traje i do šest mjeseci. Mnogi prerano prestanu s vježbama – čim mogu hodati bez boli, misle da je gotovo, a zapravo tek tada treba početi raditi na izdržljivosti i stabilnosti.
RP: Suradnja između ortopeda i fizioterapeuta je ključna? Zahvat nam daje novi zglob, ali samo rehabilitacija vraća funkciju.
Danijel Boban: Apsolutno. To je zajednički rad. Ortoped rješava strukturu, a fizioterapeut vraća funkciju. Bez pacijentove upornosti – nema uspjeha. Pacijenti koji redovito vježbaju imaju 80% bolju dugoročnu funkciju koljena nego oni koji prekinu terapiju nakon bolničkog oporavka.“
RP: U spomenutim slučajevima endoproteza zamjenjuje zglob, ali kod prijeloma bedrene kosti često se koristi tzv. gama klin. Možete li objasniti što je to?
Danijel Boban: Gama klin je metalna šipka koja se uvodi u središte bedrene kosti i stabilizira prijelom. Najčešće se koristi kod starijih osoba, posebno kod prijeloma nastalih padom. Prednost je što pacijent može ranije stajati i hodati, ali rehabilitacija mora biti pažljivo dozirana.
RP: Koliko traje oporavak kod gama klina?
Danijel Boban: Ovisi o vrsti prijeloma. Kod stabilnih prijeloma pacijent može oprezno hodati već nakon dva tjedna, dok kod kompliciranih prijeloma treba više tjedana rasterećenja. Glavni cilj je naučiti siguran hod i povratiti simetriju pokreta.
RP: Postoji li strah od ponovnog pada?
Danijel Boban: Vrlo često. Zato uz fizioterapiju uključujemo i trening ravnoteže, vježbe propriocepcije, stajanja na nestabilnim podlogama, reaktivne reakcije. Time jačamo stabilnost i samopouzdanje. Godine nisu prepreka, ali nedostatak motivacije jest. Fizioterapija je zapravo – proces ponovnog učenja tijela.
RP: Za kraj, nekoliko savjeta. Kako se pripremiti za operaciju i što učiniti kod kuće prije povratka iz bolnice?
Danijel Boban: Prvo, uredite prostor, podignite stolicu i krevet na višu visinu, uklonite tepihe koji klize, postavite rukohvate u kupaonici. Drugo, nabavite pomagala – štake, hodalicu, stabilnu obuću. Treće, prije operacije radite prehabilitaciju – vježbe za jačanje mišića i učenje hodanja s pomagalima. Tako oporavak kasnije ide dvostruko brže. Psihološki dio oporavka je također iznimno važan. Mnogi pacijenti padnu u blagu depresiju jer se osjećaju nesposobno. Tu fizioterapeut ima i motivacijsku ulogu – ohrabriti, pohvaliti, pokazati napredak. Dobar oporavak uvijek počinje vjerom da je moguć.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
Najnovije vijesti
