
Fra Petar Krasić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije, umro je u 91. godini života.
Ostavio je veliki trag djelovanjem na Blidinju gdje je bio dugogodišnji ravnatelj Franjevačke kuće molitve, a posljednje godine života proveo je u Franjevačkom samostanu na Humcu.
Kako su naveli iz Franjevačke kuće, fra Petar je preminuo okrijepljen svetim sakramentima.
"O terminu sprovoda bit ćete obaviješteni uskoro. Pokoj vječni daruj mu Gospodine", stoji u objavi zajednice na Facebooku.
Životopis fra Petra Krasića
Stjepan fra Petar Krasić rođen je 2. kolovoza 1935. u Čitluku. Za svećenika je zaređen u Mostaru 27. srpnja 1958. kao član Provincije Hercegovačkih franjevaca, a Mladu misu slavio je 10. kolovoza 1958. u Čitluku.
Bio je poznati kinolog, ljubitelj prirode, upravitelj Parka prirode Blidinje, stvaratelj i graditelj franjevačke crkve u Masnoj Luci.
Cijeli svećenički život fra Petar je obilježio gradnjom sakralnih objekata. Od bitnih za područje Blidinja je gradnja nove kuće u Masnoj Luci 1982. kojom je započeo program revitalizacije Planine i Polja.
Uslijedila je obnova 6 groblja, gradnja 5 kapelica i gradnja crkve Gospe Snježne na Barzonji. Gradnja crkve u Masnoj Luci i uz nju likovne galerije, velikog garažnog prostora, više pomoćnih prostorija, proširenje i uređenje dvorišta, Franjevačka kuća molitve za duhovne obnove puka i klera, gradnja crkvice Gospina rođenja na Jedinici (Svinjača).
Godine 1990. organizira gradnju puta od Rakitna do Doljana “Put spasa”, 1994. u Masnoj Luci sudjeluje u utemeljenju Radio amaterskog saveza Hrvatske zajednice Herceg Bosne.
Kroz dugi niz godina sudjelovanja i rada u više kulturnih i društvenih organizacija za različite zasluge uručen mu je veliki broj različitih priznanja, povelja i plaketa.
Godine 2003. Europska unija ga je stavila na popis nepoželjnih, jer je navodno pomagao hrvatskom generalu Anti Gotovini pri bijegu. Mediji su nagađali da se upravo na Vran planini i Čvrsnici skrivaju Ante Gotovina i svojedobno Mirko Norac, zatim su te teze uporno ponavljali, obnavljali i nadopunjavali, iako nikad nisu javno dali uvjerljiv dokaz za takve tvrdnje.
Teze su išle dotle da su pojedini mediji tvrdili da je Gotovinu prebacio u kanadski Norval. Međutim, 2003. te je teze prihvatila i Europska unija te je fra Petar završio na tom popisu.
Fra Petrovo ime našlo se je na OHR-ovoj crnoj listi osoba iz BiH kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU-a. Obrazloženje koje je dao Paddy Ashdown jest da fra Petar navodno skriva Antu Gotovinu.
Fra Petar Krasić bio je jedini Hrvat na tom popisu na kojem je bilo 14 osoba, a kojima je EU zabranila ulazak na svoj teritorij jer se sumnjalo da pomažu osobama optuženim za ratne zločine.
Budući da se radilo o vrlo teškim izrečenim optužbama koje se nije ni pokušalo provjeriti, Hercegovačka franjevačka provincija najavila je da će uputiti zbog toga prosvjed Visokom predstavniku za BiH Paddyju Ashdownu.
Fra Petar Krasić optužbu je nazvao udarom na franjevce, osobito na hercegovačke, te uopće udarom Hrvate u BiH. Izjavio je da ga optužuju po sličnoj tehnici kao u komunizmu, kad je optuživan sličnom retorikom, bez dokaza i razloga.
2006. godine maknut je s tog popisa. Komentiravši događaje, izjavio je da je ta optužba bila ciljana baš na nj i na instituciju franjevačkog reda i Katoličke crkve, odnosno, kako je bio točno predvidio, da će optužitelji na kraju optuživati i Vatikan, koji su optuživali "čak i za nešto više od mogućeg skrivanja i pomaganja Gotovini".
Radioposusje.ba



